Brodice
Brodica je manje morsko plovilo namjenjeno prijevozu ljudi i robe na kraćim udaljenostima, ribarenju, obavljanju tehničkih radova, športu, rekreaciji i razonodi. Kolokvijalno se naziva barka (pomorski promet) ili čamac (riječni ili jezerski promet). Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika. Brodom se smatraju samo veći plovni objekti, dok se manji nazivaju brodice ili barke
Bracera je bila tipično tradicionalno plovilo Jadrana koje se moglo susresti uz cijelu dalmatinsku i istarsku obalu sve do zaljeva Venecije. Ova čvrsta i vrlo pokretljiva brodica bila je prikladna za trgovinu i komunikaciju među mnogobrojnim otocima Jadrana kao i između njegovih susjednih obala. Tijekom 19. i 20. stoljeća bracera je u Dalmaciji bila jednojarbolni jedrenjak na dva kraja (oštre krme i pramca), s karakterističnom zaobljenom pramčanom statvom. U Istri se naziv bracera koristio i za dvojarbolne jedrenjake trupa vrlo sličnog dalmatinskim bracerama.
Leut je bio barka vrlo široke uporabe. Rasprostranjen je bio po cijelom Jadranu no i diljem Sredozemlja. Najčešće je služio za ribarenje i obalni teretni promet. Leut je služio u ribolovu plave ribe tratom - mrežom potegašom. Na krmi je nosio tratu te bi u pogodnom trenutku kad se riba skupi privučena svjetlom najprije i skrcalo nekoliko članova posade na jednu stranu vale, potom bi leut opasao uvalu tratom i iskrcao nekoliko članova posade na drugu stranu uvale. Ribarska družina s jednog i drugog kraja uvale vukla bi mrežu prema obali, a kad bi mrežu stegli, krajeve bi mreže prenijeli na leut na koji bi potom družina počela presipati riba iz stegnute sake mreže u unutrašnjost broda.
Gajeta je morska ribarska brodica zaobljena trupa, šiljata pramca i krme, s jedrom. Duga između 6 (manji tip) i 12 metara (veči tip, opalubljen). Opskrbljen s 4 - 6 vesala, kojima se vesla stoječki. U Hrvatskoj bila je u uporabi od 18. stolječa, najviše u srednjoj Dalmaciji. Poseban tip gajete, falkuša, gradio se u Komiži, a u Lovranu guc.